Georg Polya: MATEMATIČKO OTKRIĆE
Georg Polya je bio veliki matematičar 20. stoljeća i jedan od najboljih metodičara i pedagoga. Njegova promišljanja i predložena rješenja u poučavanju matematike ostvaruju se i ne gube na “snazi" već četrdesetak godina. Moglo bi se reći da danas dobivaju novi poticaj uvođenjem računala u nastavu matematike.
U ovoj knjizi, njegovih
DESET ZAPOVIJEDI ZA UČITELJE
1. Zanimaj se za svoj predmet
2. Znaj svoj predmet.
3. Znaj kojim se putem može naučiti ono što je nužno: najbolji način učenja je -- otkrij sam.
4. Nauči čitati s lica svojih učenika. Nastoj saznati što oni od tebe očekuju i pokušaj razumijeti njihove poteškoće. Pokušaj se staviti na njihovo mjesto.
5. Nemoj učenicima pružati samo informaciju, pomozi im razviti sposobnost korištenja prikupljenih znanja i naviku sustavnog rada.
6. Nastoj ih naučiti naslućivati.
7. Nastoj ih naučiti dokazivati.
8. Ističi u svojem zadatku ono što može biti korisno pri rješavanju drugih zadataka, a za danu konkretnu situaciju nastoj otkriti opću metodu..
9. Ne odaj svoju tajnu odmah, neka učenici pokušaju pogoditi rješenje. Predloži učenicima da sami pronađu što više.
10. Savjetuj, no ne nameći nasilno svoje mišljenje.
izravno asociraju na Bibliju.
Ova knjiga i jest Biblija za nastavnike matematike i njezine bi se poruke trebale svesrdno ugraditi u poučavanje. Na našu, kao i na korist naše djece. I svi nastavnici, svi studenti matematike -- budući nastavnici, kao i sve škole morali bi je imati pri ruci u svojim svakodnevnim aktivnostima.
Matematičko otkriće je i vrhunski (i izvrsno napisan) priručnik koji svakodnevno mogu rabiti i roditelji, kao i stariji srednjoškolci. U njemu Polya detaljno argumentira ideje i poglede na sve dijelove nastave matematike. Ne nameće prihvaćanje svojih rješenja nego odluku prepušta nama. Svoje neslaganje s određenim aspektima postojeće prakse iskazuje ironizirajući je. Čitajući ovu knjigu hrvatski čitatelj imat će osjećaj da je pisana ovih dana i da se autorova ironija odnosi baš na našu praksu i iskazane prijepore oko rješenja sadašnjih nagomilanih problema. (U tom smislu bit će poticaj za raspravu na Drugom kongresu nastavnika matematike RH u Zagrebu 2004. godine.)
Ako čitatelj uzme u ruke Standarde za nastavu matematike, čiji je prijevod objavio HMD, vidjet će da su tu standardizirani mnogi prijedlozi iz Matematičkog otkrića i na neki način ``ozakonjeni" za svakodnevnu uporabu u školskom sustavu (koji te standarde prihvaća). Tvrdnja da matematiku treba raditi, a ne učiti govori sve.
Ova knjiga je i velika zbirka zadataka. Više od 450 pažljivo odabranih povijesnih zadataka i problema, kao i nekih osmišljenih za potrebe ove knjige, omogućuje čitatelju uvid u to kako se ``matematika radila" i kako bi je trebalo danas poučavati.
U knjizi se detaljno na 435 stranica i u dva dijela obrazlažu sljedeća poglavlja:
I. Posebne metode
1. Metoda dvaju geometrijskih mjesta,
2. Descartesova metoda,
3. Rekurzija,
4. Superpozicija.
II. Na putu prema općoj metodi
5. O zadatcima,
6. Proširenje područja primjene metode,
7. Geometrijsko predočenje procesa rješavanja,
8. Plan i program,
9. Zadatci unutar zadataka,
10. Rađanje ideje,
11. Umni rad,
12. Disciplina uma,
13. Pravila otkrića,
14. O učenju, poučavanju i učenju poučavanja,
15. Dosjetka i znanstvena metoda,
16. Rješenja zadataka.